ne propustite
apartman centar dovoljno blizu da vidite sve
ne propustite
apartman centar dovoljno blizu da vidite sve
Zlatiborska jezera
Na Zlatiboru postoje dva veštačka jezera.
Veće jezero je u Ribnici, na reci Crni Rzav. Zahvata površinu oko 10 kvadratnih kilometara. Bogato je raznim vrstama ribe: klen, krkuša, pastrmka, šaran, linjak i som. U samom centru turističkog naselja Zlatibor nalazi se manje jezero, napravljeno za turističke potrebe. Okruženo je prijatnim stazama za šetanje, klupicama za odmor gostiju, koji leti mogu da se kupaju, sunčaju, a zimi da se klizaju po zaleđenoj površini jezera.
Manastir uvac
Manastir Uvac u istoimenom selu je izgrađen na ruševinama jednog od značajnijih manastira nemanjićke države. Manastir Rujno, na severnim obroncima Zlatibora, bio je kulturni i prosvetni centar u XVI veku. Nalazio se u selu Vrtucima i u njemu je radila jedna od prvih srpskih štamparija.
Manastir Dubrava, tek nedavno obnovljen, bio je jedna od mnogih crkava podignutih na Uvcu radi zaštite od bosanskih jeretika bogumila.
Prema narodnom predanju, i u centru sela Gostilja nalazio se jedan srednjevekovni manastir, zvan Bukalište.
Kraljeva česma
Godine 1893. jedan visoki gost, kralj Aleksandar I Obrenović, stiže na Kulaševac. Mnogi zapisi potvrđuju da je to po svemu bio izuzetan događaj. Suverenu je bio priređen doček koji se pamti. U ime Zlatiboraca, predsednik čajetinske opštine Petar Mićić održa zdravicu i zamoli vladara da dopusti da se voda Kulaševac od tada zove Kraljeva Voda “te da taj nepresušni izvor bude večiti spomen dolaska kraljevog na Zlatibor”. Tako Kulaševac dobi novo ime, a kralj podiže česmu na čijoj ploči beše uklesano: “Kralj Aleksandar I, 20. avgusta 1893.”
Ski centar tornik
Skijalište na Zlatiboru smešteno je na Torniku, najvišem vrhu Zlatibora. Raspolaže sa 3 ski staze i 2 vezna ski puta. Izbor staza pogodan je za različito skijaško umeće. Dva ski puta, odnosno staza Ribnica i Ski put su iz kategorije lakih staza, dužine 400 i 600m. Ozbiljnijim i iskusnijim skijašima namenjene su preostale 3 staze, Zmajevac (crna), Tornik (crvena) i staza Čigota (crvena). Ukupna dužina ove tri staze je preko 3800m. Tokom proteklih par godina učinjeno je mnogo na popularizaciji i uređivanju skijališta. Izgrađene su prostrane prilazne saobraćanjice sa uređenim parking prostorom. Pored dva ski lifta izgrađen je i moderni šestosed, kapaciteta do 3000 skijaša na sat. Takođe, ski staze na Torniku raspolažu modernim sistemom za veštačko osnežavanje.
šarganska osmica
Ako ste se odlučili da posetite Mokru Goru i Šargansku osmicu, pored vožnje Ćirom, predlažemo vam da odvojite jedan dan za šetnju delom pruge. Krug za šetnju je oko 8km, do stanice Jatare postoji asvaltni put, a šetnja do vidikovca Ludi Kamen je pored pruge, uređenom stazom koja obilazi useke i tunele. Šetnju možete nastaviti silaskom na seoski put koji od stanice Golubići vodi do Belih Voda i crkve Sv. Jovana Krstitelja.
mokra gora i drvengrad
Mokra Gora nam uporno dokazuje da se uz prave ideje, pozitivnu energiju i vrsnu svetsku promociju, kao što je to Kusturica uradio sa promocijom filma Život je čudo, može vratiti život nakon par decenija stagnacije i propadanja Mokrogorske oblasti. Mokra Gora je danas magnet za turiste iz inostranstva, uparvo, zahvaljujući svetskoj promociji i odluci slavnog reditelja da se nastani u Mokroj gori i osnuje Drvengrad, jednu autentičnu i jedinstvenu naseobinu sa svim svojim kulturnim dešavanjima. Život u Mokroj gori ponovo buja, obnavlja se zapušteno, grade se novi turistički sadržaji, proširuju se smeštajni kapaciteti, grade se skijališta, obnavljaju se verski objekti, a Šarganaom ponovo odjekuje Ćirin huk za koji se traži karta više…
Stopića pećina
Stopića pećina nalazi se na severnoistočnoj strani planine Zlatibor. Udaljena je 19 km od autoputa Užice – Jadransko more. Put Užice – Sirogojno ide iznad pećine. Stopića pećina je rečna pećina; kroz nju protiče Trnavski potok. Sastoji se od 3 speleološka i hidrološka horizonta: periodično poplavljeni, rečni horizont i najmlađi horizont pukotina. Stopića pećina (bez najmlađeg sistema) je dugačka 1691,5 metara, pokriva površinu od 7911,5 kvadratnih metara i ima zapreminu od preko 120.000 kubnih metara. Ulaz u pećinu se nalazi na 711,18 metara nadmorske visine. Krečnjački sloj u pećini (datira iz Trijasa), je debeo preko 100 metara. Ulaz je impresivan (30 – 40 metara širok i 18 metara visok), a klima u pećini je pod uticajem spoljašnje klime: zimi je hladno, leti je toplo. Voda potoka takođe doprinosi mikroklimi pećine.